Make your own free website on Tripod.com

    Bosna Film d.d.

Home   Contents    About us    Production    New Projects    Awards    News   

 

 

 

Recent Media Coverage of Bosna Film d.d.

bulletDani br.239  od 11.01.2002

Bakir Tanović

Želim da istaknem da je Bosna film izvršio sve svoje obaveze na vrijeme, što se vidi iz priloženoga, dok, s druge strane, Ministarstvo za kulturu nije izvršilo ni jednu od obaveza, što je također vidljivo iz ugovora i priložene dokumentacije. Ministarstvo za kulturu je obmanjivalo Bosna film skoro sedam mjeseci stalno obećavajući da će uplatiti dogovorene iznose, prije svega 200.000 DM petnaest dana po potpisu ugovora, odnosno 18. augusta 1999. godine, a potom ostatak od 1.335.000 DM do 20. novembra 1999. godine. (...) Posebno je dato odobrenje kao i pismena saglasnost za izmjenu elemenata produkcije filma, tj. angažovanje novog režisera filma, poznatog reditelja iz SAD-a Lancea Hoola od strane Ministarstva. Sva ova dokumentacija predata je sudu. Ove činjenice jasno dokazuju da tužena strana nije ničim dovela u pitanje kvalitet rada Bosna filma na pripremama i produkciji filma Sarajevo. Bosna film je prije toga za ovaj projekat dobio pismenu podršku od predsjednika Predsjedništva, predsjednika Vlade Federacije na milion i dvjesta hiljada, pismenu podršku filmu od strane Vlade Kantona Sarajevo i pismenu podršku od strane komandanta Vojske Federacije zbog asistencije potrebnog broja vojnika i sredstava pri snimanju filma. (...) Moramo napomenuti, što je važno za sudsku presudu, da je Bulajić samo jedan od pet scenarista i da su svi oni isplaćeni na osnovu identičnih ugovora kao i Bulajić i da ne osporavaju otkup njihovih scenarističkih prava. Iako Bulajić osporava otkup ovih scenarističkih prava, to jasno demantuju zaključeni ugovori sa njime i uplatnice honorara koje smo priložili sudu. Pa je onda jasno da smo mi izvršili sve naše obaveze proistekle iz ugovora sa Ministarstvom za kulturu, što tuženu stranu ne oslobađa obaveze po osnovama naše tužbe. Na kraju, mi u tom smislu očekujemo pravednu presudu.

Što se tiče izjava gospodina Bulajića, moram da kažem sljedeće: gospodin Bulajić, kao jedan od koscenarista i čovjek koji je trebalo, kao budući reditelj, što proističe iz njegovog ugovora, da koordinira sa ostalim scenaristima, nije izvršio svoje obaveze. On je bio dužan da do 30. aprila 1998. godine da punu verziju scenarija, a pošto je nije dao sve do juna, mi smo kasnili. Onda smo, uz njegovu saglasnost, pozvali američkog scenaristu Davida Howarda iz Los Angelesa, koji je doradio tu verziju. Nakon toga smo imali sastanak gdje su bili Bulajić i Šaćirbegović i naši i američki koproducenti koji su pozvali i Wesleya Clarka juniora kao čovjeka koji može pomoći ovom filmu, sa čime se složio i Bulajić. Međutim, tamo se vidjelo da strani koproducenti nisu zadovoljni tekstom, a donekle ni radom gospodina Bulajića.

Oni će u narednom periodu izvršiti pritisak na producenta da se izvrši izmjena reditelja i tu počiva frustriranje gospodina Bulajića. Mi nismo mogli ništa protiv toga jer nismo mogli odustati od projekta i uloženih sredstava, pa tako dolazi do odluke i saglasnosti koju mi daje ministar Rizvanbegović, gdje se režiserom filma proglašava Lance Hool i to se dogodilo 13. 12. 1999. godine.

Na kraju bih još rekao sljedeće: Bosna film ne odustaje od ovog projekta jer postoje objektivni uslovi da se taj projekat završi i to iz sljedećih razloga: ta tema je još uvijek jako vruća na svjetskom filmskom tržištu, što su američki i evropski producenti spremni uložiti sredstva, a što su potvrdili svojim pismima. (Priložena dva pisma. Jedno iz Amerike, drugo je pismo Jacquesa Kleina, op.pr.)

 

bulletNeobjavljeni odgovor na članak u Slobodnoj Bosni od 19.04.2001

Gospodine glavni i odgovorne uredniče,

Tražim od Vas da u skladu sa Zakonom o medijima Kantona Sarajevo ( član 30.Sl. novine kantona Sarajevo br.13/98) štampate u cjelini ovaj moj odgovor-demanti na napis vašeg novinara Edina Avdića povodom filma  SARAJEVO u vašem listu od 19. 4.2001.

 Gospodo,

 Obzirom na karakter članka u prošlom broju Slobodne Bosne »Samo na honorare potrošeno je stotine hiljada maraka« i vaše neprekidno bavljenje isplatama i poslovanjem Bosna Filma u pripremama filma »SARAJEVO«, smatram da je neophodno BH javnost poštediti vaših »dimnih zavjesa« i ponovo se podsjetiti da osnovni problem leži u neispunjavanju ugovornih obaveza kako Federacije  tako i vlade Kantona Sarajevo za ovaj projekat.

Da su navedeni državni organi izvršili ugovorne obaveze i uplatili sredstva kao Sufinansijeri filma u 1999. godini mi bi do danas završili film i ne bi o čemu imali diskutovati a Bosna Film ne bi bio prisiljen podići tužbu za ispunjenje ugovornih obaveza.  Da ne spominjem da je našim stranim partnerima neshvatljivo da se jedna vlada može tako neozbiljno i neodgovorno ponašati.

 Da nastavljate sa obmanjivanjem javnosti iz političkih razloga pokazuje i činjenica da niste bili u stanju da na moj demanti ponudite ijedan dokaz o navodnom korumpiranju visokih funkcionera što je bila vaša glavna optužba na račun  Bosna Filma i mene lično u pretprošlom broju.  

Iz tih razloga ste naravno težište napada prebacili na honorare i navodne malverzacije za koje također nemate niti jedan dokaz.  Bosna Film je sve honorare isplatio na osnovu odobrenog budžeta filma i prema važečem cjenovniku Udruženja Filmskih radnika BiH i Hrvatske.  Ako su ti cjenovnici astronomski onda su to bili i naši honorari.  Iznosi citirani u vašim člancima su nekorektno prezentirani jer ne predstavljaju poklone ili dobitke na lutriji već plate za dvogodišnji ili višemjesečni  rad. Inače svi stranci su za svoje usluge bili plačeni ispod svjetskih standarda.

Odmah potom podlo navodite da je g. Bakir Tanović na projektu zaradio 36.907. DEM, jer namjerno propuštate reći da je to ukupna isplata za 28 mjeseci angažmana producenta filma što je prosječna mjesečna plata od oko 1300 DEM. Nema šta, prava »pljačka stoljeća«.

Uostalom vi će te na sudu imati priliku da dokažete to vaše otkriće da smo “mi osumnjićena kriminogena grupa”, jer je to izuzetno teška optužba bez argumenata.

Sa druge strane ja sa zadovoljstvom mogu konstatovati da su novci, što sam ja uvijek i tvrdio, trošeni samo tamo gdje se u pripremama filma uvijek i troše - na honorare (dakle plate), najnužniji materijal, iznajmljivanje ureda, telefone, putovanja i slične pripremne aktivnosti.  U našem slučaju honorari su isplaćeni za pisanje i višestruke dorade scenarija, izradu nacrta za scenografiju i kostimografiju, izrade ogromnog broja fotografija, prevodjenje scenarija i ostalih tekstova, organizovanje casting intervjua, odabir lokacija kao i za neophodna putovanja  u vezi sa animiranjem i pregovorima sa stranim koproducentima.  Drugim rijecima ZA RAD.

Prema tome sasvim je jasno da je isplaćivanje honorara od strane Bosna filma isplaćivano na bazi ugovora sa Federalnim ministarstvom kulture ( institucija sistema ), usvojenog budžeta filma, cijenovnika filmskih udruženja  t.j. na jedan zakonski i legalan način.

 Netačna je i potpuno neistinita vaša tvrdnja da je Bosna film utajio porez več je naprotiv uredno uplatio visoku sumu od 110.112,39 KM kako to stoji u Zapisniku Finansijske policije od 03.11.1999.g.  Doduše i taj nam se iznos uvijek pridodaje u onih »navodno spiskanih« 1,5 miliona DEM !?  Činjenica je doduše da je računovodstvenom greškom propuštena uplata dijela poreza od 12.000. KM ali je to posljedica protivuriječja u zakonodavstvu.  Mi smo se po tom pitanju žalili, ali je finansijska policija dala tumačenje da je Kantonalni zakon stariji od Federalnog i da moramo uplatiti ovaj preostali porez.

Mi smo uvjereni da vaši netačni navodi o “spiskanim novcima” imaju za cilj da u jednoj kontinuiranoj kampanji lažnih tvrdnji izvrše medijski pritisak na sud u sporu izmedju tužitelja Bosna filma i tužene strane Federacije.

 Iz ovoga je jasno da se Slobodna Bosna kontinuirano ne pridržava zakonskih obaveze o provjeri činjenica prije iznošenja u javnosti. (Član 39 Kantonalnog zagona).

Slobodna Bosna je naravno u medjuvremenu imala priliku da provjeri sve činjenice i ugovore Bosna Filma sa stranim koproducentima u ukupnoj vrijednosti od 4,500,000.US dolara, pa čak i da te inostrane kompanije kontaktirate. Mogli ste da nazovete g. Arnie Fishmana iz Los Angelesa i da vam on da na uvid prepisku sa gospodom Wolfgangom Petritzom i Jacques Paul Kleinom, kao i da vidite Kleinovo pozitivno mišljenje u vezi filma SARAJEVO. Mogli ste da ste imali profesionalnu etiku?  Mogli ste vrlo lako, kao što ste došli i do ovog Zapisnika, da zatražite informaciju od Federalnog ministarstva kulture, koji je sufinansijer filma, zašto ne izvršava ugovorne obaveze i time zaustavlja proizvodnju filma iako su sredstva bila u budžetu Federacije 1999. godine. Mogli ste takodjer da provjerite zašto je vlada Kantona Sarajevo, koja je  1999. godine takodjer donijela odluku da će pomagati ovaj film nije to učinila i gdje je nestalo 1,500,000. KM iz budžeta Kantona predvidjenih za filmsku proizvodnju u 1999. godini. Mogli ste ali niste htjeli.

Poznato je da je zastoj projekta nastao zbog nepoštivanja ugovornih obaveza od strane Ministarstva za Kulturu FBiH.  Mi medjutim vjerujemo da osnovni razlog nepoštivanja ugovora leži u hajci koja se od početka vodila preko medija i nekih međunarodnih krugova.  Ta hajka je uticala na tada aktuelne političke lidere koji nisu smjeli dati dalju podršku filmu pa i po cijenu nepoštivanja sopstvenih ugovora. Ovo je za posljedicu imalo i dovođenje Bosna Film-a u kritičnu finansijsku situaciju i izazvalo ogorčenje stranih partnera koji su ostali zatečeni ovakvim ponašanjem najdogovornijih institucija u BiH.  Kao ozbiljna firma Bosna Film je tužio Vladu Federacije za ugovoreni iznos i štete nastale po osnovu nepoštivanja ugovora.  Šteta po ugled naše zemlje međutim nije saglediva.

I da zaključim. Nema sumnje da ova kontinuirana kampanja Slobodne Bosne  protiv filma  SARAJEVO nema nikakve veze sa umjetnosti ni sa poslovanjem nego se vodi iz čisto političkih razloga.      

 Što se tiče vašeg poziva »da se presaberem« da li sam bio »proganjani« ili »zaslužni umjetnik« ja vam samo mogu reći da sam u prošlom sistemu bio nagradjivan za umjetničke domete tj. za talenat u struci ali i da sam nebrojeno puta spriječen da realizujem projekte koji su bili »previše bosanski« ili »muslimanski«.  Ja medjutim to nisam koristio za ličnu promociju i lov na funkcije u vrijeme SDA vladavine čemu zorno svjedoči i činjenica da sam svih ovih godina ostao samo ono što sam bio i prije rata: autor , filmski reditelj i direktor Bosna Filma kojeg sam i osnovao 1983. godine sa nekolicinom kolega - umjetnika.       

 Za kraj mogu samo reći da sam zabrinut što postaje očito da ovo nadilazi granice polemike da li i ko treba praviti film SARAJEVO, za koliko novaca i da li su pare u pripremama trošene po standardima struke i prelazi u kampanju koja ima za cilj da mene i Bosna Film nepravedno optuži i diskredituje na duže staze i time onemogući nastavak rada na ovom projektu.

 Ja sam još zabrinut jer je očito da kao običan gradjanin nisam u stanju da pariram vašem listu i naručiocima ovih napisa koji ste u u pretprošlom broju najavili (ponovnu??) akciju Finansijske policije a u prošlom broju već objavili i kompletan raniji izvještaj te iste policije. Sljedeći ovu progresiju za očekivati je da ćete u slijedećem broju objaviti detaljnu optužnicu a u nekom kasnijem broju i presudu.  Bosna Film i ja lično nemamo ništa protiv transparentnosti našeg poslovanja jer smo sve radili po zakonu i propisima.  Ali smo zabrinuti, jer ste vi očito IZNAD ZAKONA obzirom da imate moć da raspolažete dokumentacijom državnih organa i da na te organe utičete i vršite pritiske da po svaku cijenu »proizvedu« krivce!

  Bakir Tanović                                                        U Sarajevu, 23 aprila 2001. g.   

bullet

Odgovor Slobodnoj Bosni na članak od 12.04.2001

Gospodine glavni i odgovorni uredniče ,

Tražim od Vas da u skladu sa Zakonom o medijima Kantona Sarajavo (član 30. Sl. novine kantona Sarajevo br.13/98) objavite u cjelini moj odgovor na napis vašeg novinara Edina Avdića o filmu  SARAJEVO u vašem listu od 12. 04. 2001.

       Gospodo Edine i  Senade Avdiću,

 Na Vaš napis u posljednjem broju SLOBODNE BOSNE u stvari ne bi trebalo ni  odgovoriti jer je prepun laži, neosnovanih izmišljotina i obmanjivanja javnosti u prepoznatljinom stilu  diskreditacije ljudi. Medjutim zbog vašeg zlonamjernog i kontinuiranog diskreditiranja medjunarodnog filmskog projekata SARAJEVO  i preduzeća Bosna film kao Izvršne produkcije ovoga projekta i mene osobno, dužan sam predočiti gradjanima BiH osnovne činjenice o realizaciji filma SARAJEVO.

                    1)  Do sada je na pripreme filma SARAJEVO utrošeno 1.465.000. KM  a kad se oduzme porez, stvarno je utrošeno 1.350.000. KM.  Sredstva za pripreme dobijena su od domaćih koproducenata i donatora sa kojim su potpisani ugovori. Pripreme su se sastojale od poslova na izradi kvalitetnog scenarija, zatim scenografskih, kostimografskih, pirotehničkih i drugih priprema kao i na neophodna putovanja i pregovore sa inostranim partnerima. Takodjer su odabrani svi objekti i lokacije potrebne za snimanje filma, na osnovu čega je napravljen budžet filma sa kompletnom razradom. Sa poznatim filmskim producentskim kućama iz Rima, Amsterdama i Los Angeles-a potpisani su ugovori o njihovom ukupnom učešću u finansiranju filma u iznosu od 4.500.000. US dolara.  Na osnovu prijedloga inostranih koproducenata sklopljeni su ugovori sa američkim rediteljem Lance Hool-om i američkim koscenaristom Robinom Russin-om koji su finalizirali scenarij o opsadi Sarajeva. Važno je takodjer istači da utrošena sredstva čine svega 10% budjeta filma, dok se evropski standardi utroška za pripreme filma kreću izmedju 10 % i 20%.

                2)  Zahvaljujući angažovanju gospodina Arnie Fishman-a, našeg ko-producenta i vlasnika kompanije LIEBERMAN RESEARCH WORLDWIDE iz Los Angeles-a, scenarij filma o Sarajevu putem agenta upućen je ove godine u “Creative Artists Agency“ gdje su dobivene pozitivne reakcije od strane poznatih glumaca, koji su spremni da igraju ključne uloge. Reditelj filma Lance Hool je takodjer lično kontaktirao nekim od svojih prijatelja glumaca, koji su isto tako spremni da igraju ključne uloge u filmu o Sarajevu. Tako smo na osnovu pozitivnih ocjena i kvalitetnog scenarija nedavno dobili i ponudu od “Silver Lion filma” iz Los Angelesa da kao koproducent učestvuje u filmu sa novih 3,000.000. US dolara.  Ovo potvrdjuje da je ovaj projekat i dalje atraktivan u Holivudu, uprkos Vašim i opstrukcijama drugih dirigovanih medijskih kuća. 

                3)  Do zastoja u radu na realizaciji medjunarodnog filma SARAJEVO dolazi početkom 2000. godine, kada Federalno ministarstvo za kulturu BiH  odbija da uplati sredstva predvidjena Ugovorom o proizvodnji filma. Ovo Ministarstvo čini to upravo zbog nepoštene i licemjerne kampanje koju Vi kontinuirano vodite protiv ovoga filma. Ugovor o proizvodnji , distribuciji i eksploataciji filma  potpisao sam  ja ispred Bosna filma a ministar Rizvanbegović ispred Federalnog ministarstva za kulturu. Na osnovu ovog Ugovora Bosna Film je sa medjunarodnim koproducentima potpisao ugovore o njihovom učešću u finansiranju   filma u iznosu od 4,500,000 US dolara. U suštini ovaj Ugovor sa Federacijom je bio garancija   o fer  izvršenju dogovorenog posla. Pošto je ministarstvo odbilo da izvrši isplatu sredstava   prema  Ugovoru u iznosu od 1,535,000 KM  mi smo tužili Federaciju Kantonalnom sudu u    Sarajevu, marta 2000. godine. Kako ovaj sudski proces traje sve do danas, i ne vidi mu se skori kraj, mi smo  tužbu proširili na iznos za nanesenu štetu, koja treba  da se isplati na osnovu neispunjavanja ugovorenih obaveza. 

Ne sumnjamo u naš pravosudni sistem niti pravednu presudu, jer su jasne odrebe potpisanog Ugovora, bilo da  postignemo dogovor o proizvodnji filma ili da se nama kao i svim domaćim koproducentima isplati nastala šteta. U ovom trenutku, ne samo mi, nego i medjunarodna javnost, te naši inostrani koproducenti očekuju sudsko ili sporazumno razriješenje procesa i nastavak snimanja  filma. Valjda Vam je jasno da i Vaše kontinuirano lažno pisanje predstavlja svojevrstan pritisak na rad Suda.

                 4)   Gospodine Edinu Avdiću, vi ste namjerno prešutjeli u vašem članku da je Finansijska policija  već (dva puta) ispitala poslovanje Bosna filma i o tome sačinila Izvještaj. Ovaj Izvještaj finansijska policija je sačinila 3.11.1999.g., nakon pregleda svih utrošenih sredstava u pripremama filma.

               5)  Gospodine Senade i Edine Avdiću vi kontinuirano obmanjujete javnost pišući u vašem listu na način kao da je film SARAJEVO privatni film reditelja Veljka Bulajića. Reditelj Bulajić potpisao je ugovor samo za pripreme filma, u kojem je stajala klauzala da će biti reditelj filma o Sarajevu samo ukoliko se sa time slože inostrani koproducenti. To je i razumljivo, jer oni  finansiraju film sa 70-80% sredstava.

Nama je poznato da su neki ljudi frustrirani dobrim i lošim karakteristikama reditelja Bulajića. Ali on je ipak reditelj filmova Kozare i Neretve koja je dostigla da kao jedini film u istoriji Jugo-kinematografije udje u završnu nominaciju za Oskara. Ova fama o Bulajiću u Sarajevu je išla dotle sa neistinitom tvrdnjom kako je u filmu Neretva reditelja  Bulajića, Ričard Barton igra druga Tita. Ova fama je  stvorena namjerno, kako bi se moglo tvrditi da je film posvećen Izetbegoviću.

 Moraću vam reći da ću vas razočarati, jer u svim verzijama scenarijama koji su radjeni za ovaj film O OPSADI SARAJEVA nema lika komandanta Rasima Delića, a niti predsjednika Izetbegovića , kao što vi tajno i javno želiti imputirati ovom filmu u svrhu kontinuiranog onemogočavanja da se ovaj film uopšte realizuje. 

Vaša revija ne zadovoljava se samo time da izvrče notorne činjenice o filmu Sarajevo nego nastoji da u javnosti diskredituje  moju ličnost i preduzeće Bosna film kojim rukovodim, sa lažnim tvrdnjama. Vi gospodine Edine Avdiću uz podršku  vašeg glavnog urednika Senada, sugerišete čitaocima da sam ja korumpirao komandanta Vojske Federacije Rasima Delića, Muhameda Šačirbegovića, Edhema Bičakćića i ministra kulture Fahrudina Rizvanbegovića, da bi postigli samo vama znane političke poene.  Upozoravam Vas da su to neistine, a Vama je kao novinaru odnosno kao glavnom i odgovornom uredniku poznato ili treba biti poznato da ste pri obavljanju svog posla dužni “pridržavati se provjerenih činjenica” i poštovati profesionalne i etičke metode u novinarstvu (član 38. Zakona). 

Vama ne smeta što ja u filmskoj umjetnosti stvaram već 50 godina i što sam dobio mnoge domaće i strane nagrade za svoje filmove, kao i da se moje ime nalazi  u Enciklopediji BiH  gdje je ocjenjen i moj doprinos umjetnosti. Trebali bi takodjer da znate, da sam nagradjen Šestoparilskom nagradom grada Sarajeva i da sam nagradjen Ordenom rada, “za naročite zasluge i postignute uspjehe u oblasti filmske umjetnosti i kinematografije”, od predsjednika Jugoslavije. Poznato je da sam već posljednjih 17 godina producent filmova i direktor Bosna filma i da sam osnovao prvi studio crtanog filma u BiH, kao da sam producent mnogih dokumentarnih i igranih filmova, medju njima i jednog od najnagradjenijih filmova KUDUZA, dobitnika međunarodne producentske nagrade Feliks. I sad hoćete da uvjerite javnost da sam pljunuo na svu tu moju umjetničku i profesionalnu karijeru da bi se prodao  za nekoliko hiljada maraka. U isto vrijeme, krajnje drsko,  vi i vaš glavni urednik, koji ste totalne neznalice o filmskoj proizvodnji, hoćete da se predstavite javnosti kao meritori po pitanjima proizvodnje filma. Te, koliko je sredstava trebalo biti utrošeno u pripreme filma Sarajevo. Svima dobronamjernim ljudima je jasno, da ako dozvolimo ovakva dešavanja da ćemo svakom napretku u našoj dragoj domovini ubrzo vidjeti kraj.

                    Mnogo je potrebnije da vi javnosti objasnite vaše kontinuirano nemoralno ponašanje prema filmu Sarajevo. Da objasnite zašto se licemjerno ponašate i ne dozvoljate ni najmanju mogučnost da se u Sarajevu realizuje filmski projekat u kojem strani kapital treba da učestvuje sa više od 70%. Te da će se od predvidjenog budjeta filma  veća polovina potroši u samom gradu. Da će  nezaposleni ljudi u gradu, kao statisti zaraditi nekih predvidjenih 600,000. maraka i da će se skoro polovina sretstava koji domaći finansijeri ulažu u ovaj film, vraditi gradu u vidu poreza.

                   A sad da se vratimo političkim pitanjima koja su navodno vaš fah. Kako će te da objasnite, majkama šehida, porodicama poginulih gradjana Sarajeva, svim borcima i patriotima iz patriotske lige, koji su branili ovaj grad, zašto kontiunirano nastojite da diskredituje ljude koji se trude  da naprave film O AGRESIJI NA SARAJEVO . Šta mislite, da li bi pojava ovakvog jednog filma, kojeg većinom finansiraju stranci, bila korisna da podsjeti gradjane svijeta, na već pomalo zaboravljenju ratnu tragediju Sarajeva i njegovih gradjana.  I kakvog bi to imalo uticaja na eventualnu novu Zimsku olimpijadu u ovom gradu. Vi u vašoj orkestriranoj kampanji navodno nezavisne revije  protiv filma o Sarajevu imate dva cilja. Prvi cilj je bio da dokažete kako je ovo politički film koji treba da se napravi radi glorifikacije političkih i vojnih lidera, primjerice Alije Izetbegovića i  generala Rasima Deliće. Ali to je čista vaša laž.

                Književnici i umjetnici Mirko Kovač, Nedžad Ibrišimović, David Howard i Robin Russin, scenaristi filma napravili su umjetničko djelo o tragediji Sarajeva univerzalnih vrijednosti koje je prihvatila i svjetska kinematografska javnost. Jasna stvar da vi niste u stanju, jer niste zato kvalificirani, da ocjenite umjetnički vrijednost ovoga djela iz vaše žablje perspektive balkanskog političara-novinara. Jasno je svima, osim vama, da nisu bačene uložene pare, jer iza njih stoji umjetnička vrijednost.

              Drugi vaš politički cilj u kampanji protiv filma SARAJEVO je kriminalizacija ljudi koji su bilo kako povezani sa ovim projektom.  Vi u vašoj reviji opetovano prizivate finansijsku policiju. Finansijska policija je u Bosna Film-u bila već dva puta i pregledala sve postojeće dokumente.

Moram vam priznati da ste u toj kampanji uspjeli u jednoj stvari,  zaplašiti političare vašim lažnim insinuacijama, pa su ti funkcioneri i pored čvrstog i jasnog Ugovora naglo zaustavili finansirati film čime je nastao zastoj od godinu dana i nanesena velika materijalna šteta. Upozoravam vas da napisi u vašoj reviji koji neistinito i lažno pišu sa pravne tačke ne zastarijevaju. Treba svima biti jasno, da samo skupoća ovog filma kao i strani investitori, mogu garantovati da će film biti kvalitetan i prikazan u kinima širom svijeta te ostvariti zaradu.

Gospodine Senade Avdiću, vama je moć koju imate udarila u glavu. Vi možete oklevetati  svakog gradjanina a da vam on ne može ništa. Vi se čak  ne morate držati ni novinarskog kodeksa da govorite istinu. Ali vodite računa  da će  demokratija jednog dana u ovoj zemlji postati realna stvar.

Gospodine Senade Avdiću vi kao politički-novinar  javnosti bi trebali da objasnite zašto ste protiv ovoga filma i ko vas plača za tu rabotu ?

Na ovako dug i detaljan odgovor prinudili ste nas upravo Vi, vašom rafalnom neistinom iznesenih činjenica, a moram Vas upozoriti da Zakon o medijima sadrži i odredbe o odgovornosti za štetu prouzrokovanu  neistinitim pisanjem (čl.42-46 Zakona medijima ). 

Bakir  Tanović                                                                          U Sarajevu, 15. aprila 2001. godine.   

 

         NACIONAL Broj 205 -- 20.10.1999

         Zehrudin Isaković razgovarao je s izvršnim producentom filma 'Sarajevo'

Producent filma 'Sarajevo': Pozadina otkaza Veljku Bulajiću

Odluku da Bulajić više ne bude redatelj 'Sarajeva' donio sam zajedno sa stranim koproducentima koji smatraju da je njegov stil staromodan: Strani koproducenti uložit će 7 milijuna dolara a mi 3 milijuna, a postoje velike šanse da glavne uloge igraju John Malkovich i Julia Ormond

 

Nakon najave da bi Veljko Bulajić, redatelj filma "Sarajevo", mogao dobiti otkaz, u vodećim bosanskim tjednicima taj se projekt ponovno našao na naslovnim stranicama. Skandala vezanih za njega nije manjkalo od samog početka. Naime, od trenutka kad je Bulajić sjeo na redateljsko mjesto, odmah je protiv sebe imao gotovo cjelokupnu filmsku ali i dio novinarske javnosti.
Poznati sarajevski pjesnik i scenarist Abdulah Sidran odmah je i bez rezerve kritizirao izbor Bulajića te odbio rad na njegovu scenariju, a s njim su se složili i gotovo svi mladi sarajevski redatelji.
Prigovori su se uglavnom odnosili na visinu budžeta filma "Sarajevo", a vrlo važnom pokazala se i činjenica što dirigentska palica nije povjerena "domaćem" redatelju, nego nekome tko je došao sa strane, a koji je k tome poprilično star, dotrajao i nemoderan.
Osim Bulajića, strateško pitanje oko kojega su se lomila koplja jest je li za Bosnu i Hercegovinu u ovom trenutku preveliki luksuz ulaziti u tako grandiozan projekt kao što je film "Sarajevo" ili nije? Dio javnosti bio je protiv, pozivajući se uglavnom na socijalne momente: "dok umirovljenici nemaju što jesti..." Drugi, tiši dio javnosti podržavao je rad na filmu, smatrajući da Sarajevo i BiH (prije svega, njen bošnjački dio) trebaju veliki film koji bi na objektivan i izravan način ekranizirao priču o opsadi tog grada. Jer, najkrupnije zamjerke dosadašnjim filmovima o ratu u Bosni i Hercegovini u najvećoj mjeri odnose se na "činjenicu da se u njima ne zna tko se brani a tko napada". Taj drugi dio javnosti, naime, smatra da je Bosni i Hercegovini potrebna neka vrsta državotvornog filma, koji bi na moderan i kvalitetan način pronio svijetom istinu o tome šta se u Sarajevu i oko njega doista događalo.
Paralelno s takvim razvojem situacije, javili su se i problemi unutar projekta. Nastao je sukob na relaciji Bulajić - Bosna film, odnosno njegov direktor Bakir Tanović, koji je izvršni producent filma. Ti problemi tinjali su nekoliko mjeseci, a epilog im je sada već obznanjeni otkaz Veljku Bulajiću. Sam Bulajić zasad šuti. Pretpostavlja se da on još nije rekao "svoju zadnju". Da je tako, potvrdili su i napisi u ovdašnjim tjednicima koji su prepuni faksimila dokumenata poslovanja Bosna filma. Javna je tajna da im je te dokumente, kao neku vrstu odmazde, dostavio smijenjeni redatelj. Po svemu sudeći, ni poslovno-financijski odnosi između Bulajića i filma još nisu raščišćeni. Prema neslužbenim ali provjerenim izvorima, Bulajić je za svoj redateljski posao trebao dobiti 200.000 dolara. O trenutačnoj situaciji oko filma "Sarajevo", nesporazumima na relaciji Bulajić - Bosna film, aferi oko Bulajićeva odlaska, kao i o vlasničkim odnosima unutar filma, razgovarali smo s njegovim izvršnim (bosanskim) producentom Bakirom Tanovićem. On nas je izvijestio da, uz nekoliko bosanskih sufinancijera (koji će osigurati 30 posto novca), film "Sarajevo" ima pet velikih stranih koproducenata: 3 EMME iz Italije sudjelovat će s oko 2 milijuna dolara, "Egmond Production" iz Nizozemske uložit će oko 2 milijuna dolara, "Transatlantic Production" iz Velike Britanije milijun dolara, a "Par Production" iz Turske i "Lieberman Worldwide Research" iz SAD-a ostatak do sedam milijuna dolara, koliko će ukupno stranog kapitala biti uloženo.
U nastavku razgovora zamolili smo Tanovića da nam pojasni okolnosti i razloge otkaza Veljku Bulajiću.

     Staromodni Bulajić

NACIONAL: Vi ste bosanski producent filma "Sarajevo" i prava osoba da javnosti objasnite zašto Veljko Bulajić više nije redatelj filma "Sarajevo"?
Da bih vam odgovorio na to pitanje, moram prije svega reći da je taj film međunarodna koprodukcija u kojoj sjedinjeni bosanski financijeri, koji s Bosna filmom, izvršnim koproducentom, imaju potpisan ugovor, sudjeluju sa, recimo, 30 posto. To još uvijek nije do kraja definirano, ali će se kretati oko te brojke. Ostali, strani financijeri u projektu sudjeluju sa 70 posto. U tim okvirima mogu se kretati i naše ovlasti. Naši koproducenti smatraju da neki drugi redatelj film može napraviti bolje od Bulajića. Dakle, odluku da Bulajić više ne bude redatelj filma "Sarajevo", zajedno s nama, donijeli su strani koproducenti. Ona nije donesena naprečac, nego je to bio proces. Jer, ako netko ulaže dva milijuna dolara, on razmišlja o tome kako ih vratiti. Strani koproducenti pomno su pregledali sve Bulajićeve filmove. Moram reći da sam ja podržavao Bulajića, ali koproducenti su zaključili da je njegov pristup staromodan i da u novim odnosima on ne može udovoljiti svim njihovim zahtjevima. To je konačna odluka i korak naprijed. U ovom trenutku u igri je nekoliko redateljskih imena iz zemlje i inozemstva. Bulajić je krenuo u kontraofenzivu. Meni je razumljivo njegovo ogorčenje, povrijeđena mu je taština. I činjenica da neće dobiti redateljski honorar također je utjecala na njegovo raspoloženje. Zbog toga je krenuo u kampanju u kojoj se služi neistinom. Moram reći da je malo čudno, konsternirajuće, što je dio sarajevskih medija, koji se drvljem i kamenjem bacao na Bosna film što je angažirao Bulajića, u ovom slučaju stao na njegovu stranu.
NACIONAL: Kako to objašnjavate?
Imam dojam da postoje faktori kojima nije u interesu da se snimi film o agresiji i obrani grada. Nije im u interesu da se snimi film o činjenici da je u opsadi Sarajeva poginulo oko 12.000 ljudi.
NACIONAL: Koji su to tajni faktori koje spominjete? Vanjski ili unutarnji...
Na mogu ih imenovati, ali jednostavno ne mogu razumjeti da se o projektu kakav je "Sarajevo" u bosanskoj javnosti piše tako kako se piše. Kao, utrošene su ogromni novci? Koji novci? Istina, film se može snimiti i s milijun maraka, ali koji su dometi takvog filma? Takvi niskobudžetni filmovi ne mogu prodrijeti u svijet. Osim toga, tisak spominje da je film utemeljen na donacijama, što nije istina. Svi koji su uložili novac, mislim na domaće investitore, od projekta očekuju dobit. To je koproducentski odnos. Tek vrlo mali dio su donacije, ni dva posto sredstava. U isto vrijeme, poduzeća koja su uložila novac učinila su i jedan kulturni čin. Međutim, u cijeli slučaj uplela se politika, lansiraju se medijske podvale, konstrukcije, senzacionalistički imperativi... Od cijelog projekta pokušava se napraviti financijski skandal.

NACIONAL: Očito je da je dobar dio problema oko realizacije filma "Sarajevo" financijske prirode? Bulajić je bio konkretan, on u pismu adresiranom na Izvršni odbor filma "Sarajevo" kaže: "Razlika između 830.000 DEM utrošenih sredstava u pripremama za realizaciju filma i 1,500.000 DEM koje Bosna film iskazuje kao trošak, zaslužuje ozbiljnu pažnju Izvršnog odbora."
To su potpuno izmišljene cifre. Potrošeno je nešto više od 800.000 dolara, oko 1,500.000 DEM, i to isključivo na proizvodnju filma, na tri bitne stavke. Prva je pravljenje scenarija i autorska prava, druga je novac za ekipu koja je obavljala sve pripreme za film, a treća je suvremeni marketing, održavanje kontakata i traženje inozemnih partnera koji će financirati film. Moram reći da je film "Sarajevo" poznat svijetu, svi vodeći američki menedžeri očekuju da posao privedemo kraju. Svota koju Bulajić spominje je iz lipja, ona nije službena. Uostalom, najizravnije je u svim troškovima sudjelovao Bulajić. On je određivao koliko će i koji ljudi u čemu sudjelovati. Međutim, Veljko Bulajić ima jednu nezgodnu osobinu - htio bi biti sve. I redatelj, i scenarist, i producent. A trebao je biti samo redatelj. Svoj scenarij prodao nam je nedovršen. U kupoprodajnom ugovoru piše da scenarij imamo pravo prepravljati ili dorađivati. On je htio sve imati pod kontrolom.
NACIONAL: Je li to osnova vašeg međusobnog sukoba?
Nije samo to. Prva stvar, Veljko nije izvršio svoje ugovorne obveze. Obećao je da će 1. ožujka 1998. dati prvu verziju scenarija, a prvu verziju dobili smo tek krajem srpnja 1998. To što nam je dao u prvoj verziji nismo smjeli ni pokazati ozbiljnim koproducentima. Tek kad je došao književnik Mirko Kovač, koji je radio na dvije verzije scenarija, pa potom i književnik Nedžad Ibrišimović, tek tada smo dobili verziju s kojom smo mogli raditi. Na osnovu te verzije dobili smo neka jamstva koproducenata da će ući u projekt. Nakon toga Bulajić je htio da odmah krenemo u pripreme snimanja, bez obavljenih predradnji, bez zatvorene financijske konstrukcije, i da potrošimo oko 600.000 DEM. Ja sam to zaustavio, napravio drugi plan i, zapravo, tada se počelo kuhati. Uvjeren sam da je on htio film što prije uvaliti u veće troškove kako se više ne bi moglo nazad.
NACIONAL: Kakvo je trenutačno financijsko stanje?
Pa, po ugovoru između nas i financijera, mi sada imamo ugovor s Ministarstvom za kulturu Federacije BiH, trebaju nam se osigurati sredstva koja dosad nismo dobili, do tri milijuna DEM, i to do 20. listopada. Strani koproducenti će u studenom doznačiti dio sredstava.
NACIONAL: Scenarij je, kako ste rekli, pretrpio nekoliko izmjena. Tko će ga na koncu potpisati?
Mirko Kovač, Nedžad Ibrišimović, Veljko Bulajić i Amerikanac David Howard.

NACIONAL: Hoće li ova verzija scenarija, s obzirom na novonastalu situaciju, doživjeti izmjene?
Ne bitne jer je ovaj scenarij od koproducenata dobio najviše ocjene. Ali, znate, kad u filmu rade velika glumačka imena, onda su sitne izmjene moguće.
NACIONAL: Velika glumačka imena?! Na primjer!
John Malkovich i Julia Ormond. S njima smo vrlo ozbiljno kontaktirali. Novi redatelj će također donijeti nešto svoje. U svakom slučaju, ne radi se o izmjeni pristupa filmu, nego samo o sitnim dramaturškim i likovnim izmjenama koje će biti u funkciji kvalitete i gledljivosti filma.
NACIONAL: Čini mi se kako želite reći da film neće mijenjati karakter. Dakle, "Sarajevo" će biti film o četverogodišnjoj opsadi grada i o njegovim stanovnicima, a ne o strancima u Sarajevu.
Tako je. Film počiva na realnim i stvarnim činjenicama i događajima tijekom rata u Sarajevu. Bitne činjenice tog rata su, prvo, agresivna vojska koja napada grad i ubija 12.000 ljudi; drugo, stanovništvo kreće u obranu, ljudi koji nikada nisu bili vojnici hvataju se oružja i uspijevaju obraniti grad u nemogućim uvjetima; treće, tu su stranci - međunarodni faktor - koji su utjecali na tijek i kraj rata. To su temelji koji se neće mijenjati.
NACIONAL: Možete li reći imena domaćih glumaca koji će biti angažirani u filmu?
Ne smijem govoriti o konkretnim imenima jer bi me to kao producenta obvezivalo, ali logično je da će najveći dio uloga dobiti domaći glumci. U određenoj fazi doći će redatelj i odabrati glumce.
NACIONAL: Ime novog redatelja? U kuloarima se spominje Bato Čengić?! Jeste li razgovarali s njim?
Nisam. Spominju se razna imena, tu je i nekoliko domaćih. Dakle, i domaći redatelji imaju šanse. Operativni plan je sljedeći: do polovice studenoga imat ćemo redatelja, do kraja studenoga potpisane ugovore sa svim koproducentima. U prosincu ćemo krenuti u pripreme. U veljači će biti snimljene zimske scene, zatim, snimat ćemo od travnja do srpnja. Obrada će biti dovršena do kraja listopada. Dakle, ako sve bude po planu, film će biti završen do kraja listopada 2000. godine. Preliminarni predračun iznosi 10 milijuna dolara. Udio bosanske strane je oko 30 posto, od čega polovica nije u novcu nego u raznim davanjima. Gotov novac koji, zajedno s domaćim sufinancijerima ulažemo u film, onoliki je koliko košta jedan prosječan film kakvi su ovdje već snimani.
NACIONAL: Kakva je uloga Muhameda Šaćirbegovića u projektu "Sarajevo"?
Njega je imenovalo federalno Ministarstvo za kulturu, kako bi kao član Izvršnog odbora filma pomogao u njegovoj realizaciji. Njegova je uloga vrlo značajna. On je obrazovan, sposoban i poslovan.
NACIONAL: U javnosti se spekulira i o ulozi Weslyja Clarka Jr. u filmu "Sarajevo"! Njega vam je preporučio upravo Šaćirbegović!
Točno. U ovom trenutku ugovor s Clarkom je raskinut. Za svoje je usluge plaćen 10.000 dolara. Bio je koizvršni producent. Oni koji su u svijetu filma točno znaju što ta funkcija znači. On je profesionalac koji već godinama živi u Hollywoodu. Ostali smo u dobrim odnosima i nije isključeno da ćemo surađivati.
NACIONAL: Ime Alije Izetbegovića također se spominje u vezi s vašim filmom.
Alija Izetbegović dao je načelnu suglasnost i koproducentima. Rekao mi je: "Mislim da je film 'Sarajevo' potreban i da ga trebate završiti!" Tu se završava njegova uloga. Sva operativa ostavljena je Edhemu Bičakčiću i Ministarstvu za kulturu.




hosted by tripod
Tell me when this page is updated

 

hosted by tripod
Tell me when this page is updated

Up ] Next ]